PRIOPĆENJE ZA JAVNOST s Okruglog stola FINANCIRANJE U VISOKOM OBRAZOVANJU U BiH

U organizaciji Asocijacije rektora privatnih sveučilišta/univerziteta u BiH i državne Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, u Sarajevu je  održan okrugli stol pod nazivom FINANCIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA U BiH, koji je za cilj imao okupiti sve relevantne sugovornike o ovoj važnoj temi.

U radu okruglog stola sudjelovalo je više od trideset pozvanih sudionika, među njima i predstavnici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, predstavnici državnog Centra za informiranje i priznavanje dokumenata u području visokog obrazovanja, rektori i predstavnici nekoliko privatnih sveučilišta, predstavnica Ministarstva civilnih poslova BiH, predstavnica Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNK/Ž, predstavnica Ureda visokog predstavnika, sveučilišni nastavnici i eksperti iz područja javnih financija. Iako se nisu odazvali niti sudjelovali rektori ili predstavnici javnih sveučilišta, predstavnici nadležnih obrazovnih vlasti iz RS i većine kantona u Federaciji BiH, niti predstavnici adekvatnih ministarstava zaduženih za financije, kao ni predstavnici europskih i međunarodnih tijela koji su se ranije bavili ovim pitanjem, proces traženja adekvatnog modela financiranja koji je ovim okruglim stolom pokrenut ostaje otvorenim svima koji su zainteresirani da pridonesu kvalitetnijem rješenju ovog pitanja.

U uvodnome dijelu Okrugloga stola sudionicima se obratio prof. dr. Enver Halilović, ravnatelj Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, koji je prisutne upoznao sa stanjem razvoja sektora visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i, između ostaloga, govorio i o izazovima standardizacije i harmonizaciji kriterija za rad kao i o problemu politizacije na pojedinim sveučilištima u BiH, te iznio temeljne informacije o obvezi akreditacije studijskih programa na visokoškolskim ustanovama. Glavno uvodno predavanje iznio je prof. dr. Jusuf Kumalić, sa Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ iz Travnika. U svom izlaganju predstavio je poznate modele financiranja visokog obrazovanja i iznio prijedloge za poboljšanje efekata financiranja visokog obrazovanja, naglašavajući ključna načela prema kojima bi Bosna i Hercegovina konačno trebala izraditi i provesti u djelo cjelovit prilagođeni model financiranja visokog obrazovanja, utemeljen na strateški zacrtanim ciljevima. Prof. dr. Željko Šain s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u svom dijelu navodio je pokazatelje i trendove u financiranju visokog obrazovanja kroz konkretne primjere na Ekonomskom fakultetu, a predstavnik Ministarstva civilnih poslova BiH, mr. Ammar Miraščija, voditelj Odsjeka za znanost, naglasio je kako je uspostavljena struktura za potporu i suradnju s europskim znanstvenim programima, kao i sufinanciranje i pomaganje za sudjelovanje u tim programima, od prvog dana na jednak način tretirala i javne i privatne visokoškolske ustanove, odnosno da je ključni kriterij za suradnju bio aktivno uključivanje u projekte i kvaliteta projekata, bez obzira s koje ustanove su bili prijavljeni.

Nakon višesatne rasprave i iznošenja različitih stavova i pristupa ovom važnom pitanju, sudionici su prihvatili najavu organizatora da se javnosti upute određeni zaključci i preporuke, među kojima su najvažniji sljedeći:

1. U sektoru visokog obrazovanja u BiH, kao djelatnosti od strateškog javnog interesa, u posljednjih 15 godina kroz tzv. „bolonjski proces“ uvedene su brojne novine i strukturne promjene u smislu usklađivanja s Europskim prostorom visokog obrazovanja (EHEA), ali te izmjene u značajnim segmentima nisu dale očekivane rezultate što indicira da nisu bile u potpunosti sveobuhvatne niti strateški promišljene, i stoga se kao potpuno utemeljen prihvaća zahtjev da se posveti dužna pažnja usklađivanju sadašnjeg stanja visokog obrazovanja u BiH s ključnim principima „bolonjskog procesa“ i strateškim ciljevima koje možemo prepoznati i u „Prioritetima za razvoj visokog obrazovanja za razdoblje 2016-2026“, dokumentu usvojenom na Vijeću ministara BiH, među kojima su kao ključna navedena pitanja: dobro upravljanje i menadžment, resursi, povezanost tržišta rada i visokog obrazovanja, standardi kvalifikacija, studentsko iskustvo, internacionalizacija i statistika;
2. Kao prioriteti među načelima ostvarivanja spomenutih strateških ciljeva, kad ih se primijenjeni na trenutno stanje visokog obrazovanja u BiH, izdvojena su sljedeća načela: 1) transparentnosti, 2) pravičnosti, 3) odgovornosti i 4) učinkovitosti, koji trebaju biti i temelj i okvir svih budućih promišljanja i djelovanja u reguliranju financiranja visokog obrazovanja u BiH;
3. Primjena načela transparentnosti uključuje osiguranje dostupnosti ažuriranih i za javnost relevantnih podataka o radu ustanova i aktera u sektoru visokog obrazovanja, posebno s osvrtom na financiranje iz javnih izvora; preporučuje se stoga dodatni angažman nadležnih obrazovnih vlasti i ustanova zaduženih za prikupljanje i analiziranje podataka iz područja javne statistike, koji bi rezultirao praćenjem ključnih indikatora u financiranju visokog obrazovanja, potrebnih za razvoj politika i strateških opredjeljenja;
4. Načelo pravičnosti uključivalo bi obvezu svih razina nadležnih obrazovnih i financijskih tijela vlasti da se ni na koji način ne dopusti diskriminiranje ni privilagiranje niti jednog studenta, niti jednog djelatnika, niti jedne visokoškolske ustanove ili strukture u BiH; preporučuje se stoga da se u donošenje politika i odluka o načinima financiranja visokog obrazovanja uključe sve zainteresirane i odgovorne strane, da se uvaže etička načela, s ciljem jednake dostupnosti svim raspoloživim resursima namijenjenima visokom obrazovanju – primjerice, stipendije i nagrade iz javnih izvora ne smiju ostati „rezervirane“ samo za studente javnih visokoškolskih ustanova;
5. Pitanje odgovornosti u poslovima financiranja visokog obrazovanja u BiH potrebno je postaviti prema propisanim nadležnostima, jasno razjasniti i razgraničiti prava i odgovornosti svake razine vlasti i ustanove koja nadležnosti provodi, ali i prema pravima i obvezama koja imaju i koriste građani i grupe građana kad ostvaruju svoja prava sudjelujući u procesima visokog obrazovanja, kao djelatnosti od strateškog javnog interesa, vodeći računa da uz formalnu/zakonsku odgovornost akademska zajednica ima i etičku odgovornost, s obzirom na specifičnost svog društvenog statusa; preporučuje se stoga da se osnaži produktivni dijalog svih legitimnih aktera u visokom obrazovanju a da taj dijalog iniciraju i strukturno podrže nadležne obrazovne vlasti, svaka na svojoj razini, s ciljem praćenja provedbe i usklađenosti važećih propisa; primjerice, konkretno je zaključeno da se uputi dodatna sugestija Ministarstvu civilnih poslova BiH da organizira sastanak predstavnika javnih i privatnih sveučilišta, koji će rezultirati uspostavom legalne, legitimne i reprezentativne Rektorske konferencije/Rektorskog zbora Bosne i Hercegovine, sukladno čl. 43 Okvirnog zakona o visokom obrazovanju, a da se navedeno Ministarstvo žurno posveti rješavanju ovog i svih drugih pitanja u visokom obrazovanju iz svoje nadležnosti;
6. Budući da su u potpunosti opravdani zahtjevi koji traže da se javno očituju rezultati koji se postižu u sektoru visokog obrazovanja, posebno s osvrtom na financiranje visokog obrazovanja u BiH, pitanje učinkovitosti, odnosno efektivnosti, postaje jedan od najvažnijih segmenata održivosti i razvoja visokog obrazovanja, jer ono odražava suštinski aspekt kvalitete u visokom obrazovanju, odnosno odgovara na pitanje dobivamo li sveukupno kao društvo rezultat koji je adekvatan ukupnim izdvajanjima, poglavito financijskim, odnosno odgovara li postignuti učinak uloženom novcu; preporučuje se stoga ozbiljniji pristup te priprema i uspostava modela financiranja visokog obrazovanja, koji bi na svaki način odražavao potrebe bh. društva u cjelini, a istovremeno bio usklađen s akademskim načelima europskog prostora visokog obrazovanja;
7. Iako su, za razliku od nekih zemalja u bližem i širem okruženju, u Bosni i Hercegovini javna sredstva za visoko obrazovanje formalno odvojena od sustava kojim su regulirana sredstva predviđena za znanstveno-istraživački rad, prepoznato je da gotovo polovicu svih znanstveno-istraživačkih aktivnosti obavljaju visokoškolske ustanove; preporučuje se stoga da se zakonska rješenja, strateški ciljevi i konkretne politike i procedure predviđene za visoko obrazovanje i za znanstveni i istraživački rad na svakoj razini snažnije povežu s ciljem razvoja društva znanja i kulture razvoja znanstvenog sektora u cjelini, kako i predviđa Strategija razvoja znanosti u Bosni i Hercegovini 2017-2022.;
8. Apsolutno je nedopustivo da visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini i dalje ostane na margini, prepušteno nedovoljno kapacitiranim strukturama u sustavu koji je podložan raznim oblicima korupcije, a posebno je neprihvatljivo da visoko obrazovanje na bilo koji način bude ugroženo izostavljanjem iz ključnih reformskih procesa približavanja Bosne i Hercegovine svim ključnim standardima koji se primjenjuju u razvijenim europskim sustavima; preporučuje se stoga da svi ključni akteri, uz potporu i angažman predstavnika adekvatnih tijela međunarodne zajednice, i iskustvo i pozitivne prakse koje njeguju u svojim zemljama, pokažu spremnost i otvorenost, te poduzmu sve što pridonosi istinskom razvoju kvalitete u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

Moderator, mr. sc. Marko-Antonio Brkić, sa Sveučilišta Hercegovina, po ovlaštenju predsjednika Asocijacije rektora privatnih sveučilišta/univerziteta u BiH, prof. dr. Mirka Puljića, rektora Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“, zaključio je rad okruglog stola najavom da će se Asocijacija u bliskoj budućnosti još snažnije nastaviti baviti ovim pitanjem.