Zaključci okruglog stola „Budućnost visokog obrazovanja u BiH“ u organizaciji Sveučilišta Hercegovina i Asocijacije rektora privatnih sveučilišta/univerziteta u Bosni i Hercegovini, Mostar, 13. 5. 2022.
Sudionici okruglog stola, među kojima su bili rektori privatnih sveučilišta (nijedan
predstavnik javnih sveučilišta nije sudjelovao, neki su se ispričali, a svi su bili pozvani),
predstavnici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliete, predstavnici
Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja,
predstavnici nekoliko nadležnih obrazovnih vlasti, odnosno županijskih ministarstava iz
Travnika i Mostara (predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, predstavnici
ministarstva iz Republike Srpske i drugi, ispričali su se i nisu sudjelovali u radu okruglog
stola), kroz raspravu iznijeli su i načelno podržali zaključke utemeljene na sljedećim
pokazateljima.
U Bosni i Hercegovini danas studira nešto manje od 83.000 studenata, otprilike 72% na javnim i 27% na privatnim visokoobrazovnim ustanovama. Ukupan broj studenata u Bosni i Hercegovini se u posljednjih desetak godina smanjio za 28,4% (od oko 115.000 studenata u 2010/11. ak. godini, broj studenata je spao na 82.744 u 2020/21. ak. godini). Ovaj broj predstavlja ukupni broj svih studenata, uključujući i one koji ponavljaju godinu,
apsolvente i sve koji ostvaruju studentska prava. Usporedbe radi, u susjednoj Hrvatskoj broj studenata je u posljednjih 10 godina godina porastao s oko 148.000 u 2010/11. ak. godini na više od 155.000 u ak. godini 2020/21., a u Srbiji s 228.000 u 2010/11. ak. godini broj studenata je porastao na oko 242.000. Drugim riječima, u posljednjih 10 godina, u Hrvatskoj porast studenata za 4,7%, u Srbiji porast za 6,1%, a u Bosni i Hercegovini pad za čitavih 28,4%. Pad broja studenata najznačajniji je u posljednje četiri statistički promatrane godine, od 2017/18. do 2020/21. – pad od čak 17,4% u samo četiri akademske godine. U Bosni i Hercegovini prvu godinu studija (brucoši) u 2020/21. godini upisalo je 19.280 studenta, dok je 2017/18. ak. godine taj broj iznosio 24.876 studenata. Dakle, za tri godine, broj novoupisanih studenata se smanjio se za oko 5.600 studenata, odnosno za 22,5%.
Međunarodne statistike za Bosnu i Hercegovoinu pokazuju da je upis svršenih srednjoškolaca na visoka učilišta naglo opao u posljednjih nekoliko godina – u 2016. godini taj postotak je iznosio 50.78% (više od pola svršenih srednjoškolaca je upisivalo neki od programa na sveučiištima ili visokim školama), a u 2020. godini tek 37.92% (tek nešto više od trećine srednjoškolaca je upisalo studij). Usporedbe radi, u Hrvatskoj i Srbiji postotak srednjoškolaca koji upisuju fakultete, akademije i visoke škole iznosi oko 68%, a u Sloveniji čak oko 78%. Na općesvjetskoj razini, u posljednjih deset godina došlo je do značajnog porasta (više od 50%) u odnosu na broj kandidata koji upisuju studije, s 29% svjetskog prosjeka u 2010. na oko 40% u 2020. Ponavljamo, u 2020. godini Bosna i Hercegovina je na oko 38% svršenih srednjoškolaca, a prosjek Europske unije je 73%.
Važno je dodati, tzv. odljev mozgova naglo je porastao od 2016. godine, na ljestvici tzv. Human flight and brain drain index (od 0, što predstavlja nisku razinu „odljeva mozgova“, do 10, što predstavlja visoku) skočio je s 5.2 u 2016. na 6.5 indeksnih bodova u 2021. godini. Usporedbe radi, odljev mozgova u Sloveniji na razini je 3.1 indeksnih bodova.
U isto vrijeme, iz javnih sredstava u Bosni i Hercegovini, za visoko obrazovanje izdvaja se sve više novca. U odnosu na 2016. godinu, kad su izdaci za visoko obrazovanje iznosili oko 294 milijuna KM, u 2019. godini taj iznos porastao je na oko 334 milijuna KM, dakle za oko 40 milijuna ili 13,6% više novaca, dok broj studenata rapidno opada.
Nažalost, jedan od ključnih nalaza je da privatni sektor ulaže značajna sredstva u visoko obrazovanje, jednako kao i studenti, njihovi roditelji i ostali, a da su privatne visokoobrazovne ustanove gotovo u potpunosti uskraćene za bilo kakva sredstva koja se izdvajaju iz javnih proračuna, na svim razinama. U mnogim slučajevima studentima na privatnim ustanovama nije omogućena čak niti stipendija iz javnih izvora, ne mogu se natjecati za najboljeg studenta, ustanove ne mogu dobivati sredstva za prijavljene znanstvene i aplikativne projekte, a u isto vrijeme nije transparentno ni vidljivo gdje se i za što točno troši javni novac u sektoru visokog obrazovanja.
Kad je u pitanju financiranje istraživanja i znanstvena dimenzija, koja je snažno povezana s visokim obrazovanjem, dovoljni su sljedeći pokazatelji, koji sami sebe pojašnjavaju:
Zaključci:
– Na razini pravnog okvira i legislativne potrebno je:
– Izraditi fundamentalnu analizu cjelokupne pravne regulative sektora visokog obrazovanja na svim razinama u BiH s preporukama za harmonizaciju i koordinaciju među nadležnim obrazovnim vlastima, agencijama i visokoobrazovnim ustanovama,
– Bez odlaganja provesti ključne elemente Okvirnog zakona o visokom obrazovanju koji su provedivi (primjerice, uključujući i odredbu o konstituiranju Rektorskog zbora/konferencije u BiH, što je regulirano čl. 43., i u više navrata ponovljeno nadležnim tijelima, čak i od strane
međunarodnih, prvenstveno europskih predstavnika) ali i mjerodavnih zakona na razini nadležnih obrazovnih vlasti,
– Žurno pristupiti izmjeni i dopuni Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH, na način koji će otkloniti uočene slabosti i propuste, koji će uvažiti preporuke koje je mreža europskih agencija za osiguravanje kvaliete ENQA dala još 2017. godine, te nakon toga uskladiti i ostale zakone na razini nadležnih obrazovnih vlasti (RS, kantoni i Distrikt Brčko),
– Omogućiti provedbu i praćenje načela pravičnosti (na temelju kojeg će biti osigurano da niti ustanove, niti studenti niti nastavnici nigdje ne budu niti privilegirani niti diskriminirani, te da politički utjecaj na visoko obrazovanje i korupcija javnog sektora budu svedeni na najmanju moguću mjeru – ako je moguće i potpuno iskorijenjeni!), zatim načela učinkovitosti i meritokracije (na temelju kojih će se vrednovati kvaliteta rada i kvaliteta izlaznih rezultata, sukladno kriterijima koji su usuglašeni s Europskim prostorom visokog obrazovanja) ali ujedno i načela inkluzivnosti (na temelju kojega će biti omogućena zaštita svima kojima je potrebna, a sve ranjive i marginalizirane skupine će dobiti dostojanstvenu priliku u sektoru visokog
obrazovanja sukladno ocijenjenim sposobnostima i motivaciji),
– Omogućiti reviziju i izmjenu „Prioriteta razvoja visokog obrazovanja u BiH (2016-2026)“, za koji do danas javnosti nisu poznati rezultati praćenja stupnja ostvarenosti zadanih „prioriteta“, sukladno pokazateljima stanja u visokom obrazovanju,
– Uvažiti i ostale preporuke međunarodnih tijela koji su usmjereni na razvoj i jačanje sektora visokog obrazovanja u BiH,
– Osnažiti međunarodnu suradnju kroz reviziju i prilagodbu zakonskih i podzakonskih propisa vezanih za mobilnost studenata i nastavnika te znanstveno-istraživački rad, a koji reguliraju uvjete za dolaznu mobilnost,
– Omogućiti izmjene u radnom i mirovinskom zakonodavstvu koje su neizbježne zbog specifičnosti djelatnosti visokog obrazovanja, a koje će uvažavati potrebe i interese studenata, svih djelatnika, svih ustanova i društva u cjelini,
– Žurno omogućiti analizu dosadašnjih postignuća temeljem postupaka vanjskog vrednovanja, prilagoditi model institucionalne akreditacije i uspostaviti pravičan i učinkovit model akreditiranja studijskih programa,
– Na razini financiranja:
– Od iznimne je važnosti napraviti studiju o vrijednosti koju društvo u Bosni i Hercegovini dobiva za novac uložen u sektor visokog obrazovanja,
– Potrebno je izraditi strateški dokument koji će odrediti vrijednosti prema kojima će se izdvajati i pratiti potrošnja za visoko obrazovanje, odrediti kriterije za financiranje i pokazatelje za praćenje učinkovitosti i kvalitete, a sve u skladu s približavanjem Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA),
– Nužno je izmijeniti matricu financiranja visokog obrazovanja koja će za rezultat imati pravično i učinkovito financiranje potreba tržišta rada, ali i razvoja društva u cjelini, vodeći računa o kvaliteti studija, a ne o tome jesu li ustanove javne ili privatne, drugim riječima „financirati troškove studija studenta a ne troškove rada ustanova“,
– Potrebno je regulirati i uskladiti propise koji određuju status svih visokoobrazovnih ustanova kao neprofitnih ustanova te omogućiti porezne olakšice za osiguravanje uvjeta za kvalitetan akademsko-nastavni i znanstveno-istraživački rad,Obavezno je podići izdvajanja za znanstveno-istraživački rad i razvoj s današnjih 0.2-0.3 na barem 0.7% BDP u sljedeće dvije godine, a do 2030. na preko 1.5% BDP.
– Na razini kadrovske i institicionalne osposobljenosti:
– Razviti sveobuhvatan mehanizam koordinacije među nadležnim subjektima u visokom obrazovanju (nadležnim obrazovnim vlastima, agencijama i centrima, rektorskim zborom/konferencijom i samim visokoobrazovnim ustanovama) koji će omogućiti pravičan, učinkovit i inkluzivan pristup, usmjeren prvenstveno na dobrobit studenata ali i razvoj društva u cjelini, kojim će koordinirati Ministarstvo civilnih poslova BiH ili kako se odredi zakonom,
– Uspostaviti jasnije kriterije za pristup tržištu rada u sektoru visokog obrazovanja, za sve djelatnike i angažirane pojedince, uključujući i nastavnike, asistente, administrativno osoblje, menadžere, eksperte za razna područja, djelatnike u ministarstvima i drugim tijelima javne uprave, a koji su utemeljeni na akademskim, etičkim i profesionalnim kompetencijama,
– Dodatno educirati i omogućiti stručna usavršavanja svim djelatnicima vezanim za sektor visokog obrazovanja u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja, Ministarstvu civilnih
poslova BiH, nadležnim obrazovnim vlastima, visokoobrazovnim ustanovama i drugim tijelima,
– Koristiti sva sredstva koja su na raspolaganju za institucionalno jačanje, strukturne reforme i sistemsko osnaživanje, posebno iz europskim programa (poput Erasmus+).
Roundtalbe conclusions – Higher Education in B&H.pdf
Mr. sc. Marko-Antonio Brkić
Glavni tajnik Asocijacije rektora privatnih sveučilišta/univerziteta u Bosni i Hercegovini